• Image
  • Image
  • Image
  • Image

Ribarske poste

Mjesta na obali gdje se nakon zapasa jata, izvlači, odnosno poteže mreža, zove se ribarska posta. To je dio obale, oko 150 metara dužine, sa šljunkovitim ili pjeskovitim dnom, koje nije ograđeno, gdje nije izgrađena ponta ili mulo, dakle mjesto gdje se neometano može izvući mreža sa ulovom na obalu.

U Bokokotorskom zalivu je takvih posti u nekim prošlim vremenima bilo oko 200, a danas ih je ovim katalogom popisano ukupno 106. Svaka posta ima svoj naziv, prikazana je fotografijama, sadrži podatke o geografskoj dužini i širini, poziciji i opisu same lokacije, kao i grafički prikaz lokacije na mapi Zaliva. 

Mjesta na obali gdje se nakon zapasa jata, izvlači, odnosno poteže mreža, zove se ribarska posta. To je dio obale, oko 150 metara dužine, sa šljunkovitim ili pjeskovitim dnom, koje nije ograđeno, gdje nije izgrađena ponta ili mulo, dakle mjesto gdje se neometano može izvući mreža sa ulovom na obalu. 

U Bokokotorskom zalivu je takvih posti u nekim prošlim vremenima bilo oko 200, a danas ih je ovim katalogom popisano ukupno 106. Svaka posta ima svoj naziv, prikazana je fotografijama, sadrži podatke o geografskoj dužini i širini, poziciji i opisu same lokacije, kao i grafički prikaz lokacije na mapi Zaliva. 

Treba naglasiti da se ribarska posta koristi isključivo noću i u ranim jutarnjim satima, kada se i obavlja aktivnost ribolova na ovaj način. U ostatku dana, one se neometano mogu koristiti kao kupalište. Na morskom dnu poste na udaljenosti od 100 metara od obale ne smije se bacati kamenje, šut, olupine automobila i drugi kruti predmeti koji bi ometali izvlačenje mreže, niti se more ispred poste smije ograđivati konopima i plutajućim bovama. Takođe, ne treba postavljati stubove sa jakim uličnim svjetlom u blizini poste, jer to onemogućava uspješno mamljenje i sakupljanje ribe na svjetlo ferala. Posta mora biti vidno označena tablom, sa njenim imenom, rednim brojem, dužinom obale koji čini i uputstvima za njeno održavanje. 
Osnovni cilj ovog projekta je očuvanje i zaštita ribarskih posti, te očuvanje tradicionalne metode ribanja. Na osnovu ovog projekta ministarstvo nadležno za poslove ribarstva donijelo je Pravilnik o načinu korišćenja, održavanja, zaštite, označavanja, kao i dužini obale, nazivu i mjestu ribarske poste. U zalivu se odvija mrijest jednog dijela populacije male plave ribe. Jedan dio svog životnog ciklusa ove ribe provode u zalivu, a kasnije odlaze na otvoreno more gdje dopunjuju stokove male plave ribe koji su predmet velikog komercijalnog ulova. Iz toga razloga monitoring se vrši svake godine sa ciljem da ne dodje do prelova male plave ribe na području zaliva, tako da se uspostavi optimalna ravnoteža između količine ribe koja se ulovi i prinove. 

Razvojem turizma na Crnogorskoj obali, dio obale se pretvara u turistička naselja, hotele, centre nautičkog turizma. Naravno, to je neophodno slijedeći razvoj Crne Gore u tom pravcu, međutim moramo poštovati i ono čime su se ljudi ovdje bavili vjekovima, a to je upravo ribarenje mrežama potegačama. U skladu sa tim, napravljen je ovaj katalog ribarskih posta, njih 106, sa cilljem da sačuva tu tradicionalnu aktivnost koja ima kulturološku i istorijsku vrijednost na ovim prostorima.

Katalog posta u Bokokotorskom zalivu ima snagu zakona i objavljen je kao Pravilnik Zakona o morskom ribarstvu Republike Crne Gore.